Katehetski ured u Mostaru, u suradnji sa županijskim ministarstvima obrazovanja i Zavodima za odgoj i obrazovanje (školstvo) na prostoru hercegovačkih biskupija organizirao je 2. travnja Stručni skup za vjeroučitelje, na kojemu je sudjelovalo 127 vjeroučitelja i 3. travnja Okrugli stol i susret biskupa dr. Petra Palića s ministrima i ravnateljima škola, na kojemu je nazočilo 53 ravnatelja ili njihovih pomoćnika te Ante Tadić, ministar i Marin Tadić, pomoćnik ministra u HBŽ, Mario Mikulić, pomoćnik ministra u ŽZH, Nikša Matijić, glavni prosvjetni inspektor i Marija Jurić, stručna savjetnica u ministarstvu obrazovanja HNŽ, Ana Čerkez, stručna savjetnica u Zavodu za odgoj i obrazovanje ŽZH, Željko Ćorić, ravnatelj i Željko Bušić, savjetnik u Zavodu za školstvo Mostar.
Na oba susreta tematizirani su aktualni procesi kurikulne reforme koja se provodi u našim županijama, osobito s obzirom na nastavni predmet Katoličkoga vjeronauka, njegovo mjesto i odgojno-obrazovna uloga u Školskom kurikulu. Kako su prošle godine obrađena osnovna pitanja vjeronauka u školi, na ovome stručnom skupu razmatrana su temeljna polazišta i načela suodnosa Katoličkoga vjeronauka s drugim nastavnim predmetima, njihova znanstvena i obrazovna posebnost, i ujedno njihova interdisciplinarna povezanost i suradnja u cjelini Školskoga kurikuluma.
Prvo predavanje s naslovom Suodnos religije (teologije) i znanosti, vjere i razuma u novom Kurikulu Katoličkoga vjeronauka u školi održao je biskup dr. Petar Palić. Polazeći od tvrdnje pape Ivana Pavla II. u enciklici Fides et ratio: “Vjera i razum su poput dva krila kojima se ljudski duh uzdiže prema razmatranju istine”, upozorio je na neke suvremene opasnosti da se ljudska spoznaja i znanje reduciraju na iskustveno, eksperimentalno, prirodo-znanstveno znanje i suvremene tehnologije, i da se time zanemaruje druga bitna odrednica čovjeka kao razumnoga, duhovnoga, slobodnoga i moralnoga bića, odnosno područje čovjekove vjere i povjerenja. Posebno je naglasio kršćansko shvaćanje čovjeka kao Božje slike, kao razumne i slobodne osobe koja u svjetlu kršćanske Objave, osobito u Isusu Kristu dosiže svoj vrhunac i puninu, pa vjeronauk u školi obuhvaća razumsku spoznaju i Objavu, razum i vjeru kao dva krila razmatranja i spoznaje istine, stupajući u dijalog sa znanjima drugih nastavnih predmeta, potičući među njima dijalog i suradnju kako bi se “zatvorio krug” ljudskoga znanja i spoznaje. O važnosti interdisciplinarne suradnje vjeronauka s drugim nastavnim predmetima na području kulture, govorio je dr. don Ante Pavlović, u temi Korelacijski suodnos kršćanske vjere i kulture u odgojno-obrazovnim načelima i ciljevima Katoličkoga vjeronauka u školi. Polazeći od različitog shvaćanja pojma kulture, njezinih obilježja te mnoštva definicija, sažeo je shvaćanje kulture kao skup najvažnijih iznašašća ljudskoga duha (klasična, humanistička, moderna…), kao skup vitalnih očitovanja pojedinih naroda i skupina (antropološka, egzistencijalna, narodna…) te kao globalni sustav koji obuhvaća sve oblike društvenoga i humanističkoga izričaja, kao i izričaja specifičnih područja (znanost, religija, umjetnost, šport). Naglasio je crkveno shvaćanje kulture kao dinamične, kreativne i promjenjive stvarnosti koja označava “sve ono čime čovjek izgrađuje i razvija mnogostruke duševne i tjelesne darove te nastoji da spoznajom i radom sebi podvrgne svijet; čini sve čovječnijim društveni život, i to u obitelji kao i cijelom građanskom društvu, moralnim napretkom i napretkom institucija; konačno, tijekom vremena izražava, priopćava čuva u svojim djelima velika duhovna iskustva i težnje da služe napretku mnogih, dapače i cijelom čovječanstvu” (GS, 539). Budući da je kultura i religiozna stvarnost te sastavni dio identiteta svake osobe i naroda, Katolički vjeronauk povezuje vjeru i kulturu te nastoji da Evanđelje dopre do samoga srca kulture, kako bi u susretu, dijalogu i kritičkoj prosudbi kulture pridonosio izgradnji cjelovita identiteta učenika, osobito njegovih duhovnih, religijskih, moralnih, kulturnih i socijalnih uvjerenja, stavova, vrjednota i ponašanja.
Biskup dr. Petar Palić održao je isto predavanje o odnosu znanosti i teologije, vjere i razuma, ravnateljima škola. Drugo predavanje imala je doc. dr. Anita Begić, pročelnica Socijalnoga studija pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i voditeljica Caritasova Centra za obitelj, s temom Socijalno-pedagoški preventivni rad s učenicima u osnovnoj i srednjoj školi. Ona je ukazala na potrebu osnaženja socijalnog rada u školi, te ekipiranja stručne službe koja bi obuhvaćala različita područja djelovanja, od pedagoga i psihologa do logopeda i socijalnog radnika, osobito zbog gotovo svakodnevnih pojava nasilja u školi, među vršnjacima, u obiteljima, na igralištu, na internetu i društvenim mrežama, porasta broja djece koja dolaze iz disfunkcionalnih obitelji i dr., pa socijalni radnik ima posebnu zadaću u školi radi pravovremena i cjelovita pristupa rješavanja navedenih problema.
Ravnatelji su na kraju susreta posjetili i bogatu izložbu umjetnina u Galeriji Biskupijskoga centra u Mostaru. Oba su susret završila ugodnim druženjem i prigodnim domjenkom.
