U Osnovnoj školi fra Miroslava Džaje u Kupresu je 5. studenoga 2025. održana stručna edukacija „Dijete u prvom razredu - čitanje i pisanje. Koliko zaista mora biti spremno?“
Edukaciju je održala Marijana Perković, prof. logoped, a nazočili su joj učitelji razredne nastave i stručni suradnici u Hercegbosanskoj županiji.
Iako su čitanje i pisanje vještine koje dijete uči u školskoj dobi, da bi ono moglo nesmetano učiti i usvajati određena znanja potrebno je prije polaska u školu, točnije u predškolskoj dobi imati usvojene predvještine čitanja i pisanja, tj. predčitačke vještine (uredan govorno-jezični razvoj, razvijena fonološka svjesnost, veza fonem-grafem) koje su preduvjet za kasniji razvoj čitalačkih vještina. Upravo je zato fokus edukacije bio na bazičnim predvještinama i vještinama nužnima za uspješno svladavanje čitanja i pisanja koje djeca trebaju posjedovati prije početka formalnoga poučavanja čitanja i pisanja.
Fonološka svjesnost se razvija postupno tijekom predškolskog perioda, a posljednja razina fonološke svjesnosti počinje se razvijati oko pete godine života te su vještine fonološke obrade izuzetno dobri prediktori usvajanja vještine čitanja i pisanja.
Osnovni aspekti fonološkog stapanja i raščlambe preduvjeti su za početno ovladavanje čitanjem. Bez ovih vještina mogu se pojaviti mogući problemi s čitanjem u mladoj dobi. Djeca koja imaju dobro razvijenu fonološku svjesnost kad kreću u školu svjesni su kako glasovi i slova funkcioniraju za vrijeme čitanja i pisanja. U stvari, razina fonološke svjesnosti učenika jedan je od najsnažnijih prediktora budućeg uspjeha u čitanju – naglasila je edukatorica.
Interpretirajući najnovija znanstvena istraživanja o razvoju mozga djece kao i funkcionalnoj poveznici s učenjem, jezikom, čitanjem i pisanjem, osnovni zaključci predavanja nametnuli su se sami od sebe:
1. U nižim razredima je potrebno više kvalitativnog i kvantitativnog rada usmjerenog na prepoznavanje riječi (fonološke procese uključene u čitanje i pisanje)
2. Jačanje jezičnih kapaciteta djece prije škole i tijekom cijelog obrazovanja jedan je od značajnijih prediktora ako ne i najvažniji za ukupni akademski uspjeh djece
3. Okolnosti i kontekst vremena u kojem živimo značajno utječu na razvoj mozga djece i njihove sposobnosti. Kao profesionalci moramo pratiti i osluškivati promjene u mogućnostima i potrebama novih generacija da bismo na njih adekvatno profesionalno znali odgovoriti.
