Javna ustanova Zavod za odgoj i obrazovanje dana 23.10.2018. godine, u prostorijama hotela Park u Širokom Brijegu, organizirala je stručno usavršavanje za svoje vanjske suradnike-savjetnike iz Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske županije. Područje stručnog usavršavanja odnosilo se na teme vezane uz stručno-pedagoški nadzor i polaganje stručnih ispita, a predavanje su vodili uvaženi predavači iz Agencije za odgoj i obrazovanje iz Republike Hrvatske.
Program stručnog usavršavanja su činile teme:
- Stručno-pedagoški nadzor nad radom ravnatelja i škole,
- Pogreške i propusti u radu škole,
- Stručno-pedagoški nadzor nad radom učitelja,
- Stručno pedagoški nadzor nad radom stručnih suradnika,
- Polaganje stručnih ispita,
- Polaganje stručnih ispita učitelja predmetne nastave,
- Polaganje stručnih ispita učitelja razredne nastave,
- Polaganje stručnih ispita stručnih suradnika
Predavanja su održali:
- Mario Rogač, prof. - viši savjetnik za ravnatelje u osnovnim školama,
- Tihana Šimunić, prof. – voditeljica Odjela za opće poslove
- mr.sc. Gea Cetinić - voditeljica Odjela za stručno-pedagoški nadzor,
- Miljenka Galić, prof. - viša savjetnica za stručne suradnike pedagoge,
- Biljana Petljak-Zekić, mag.prim.educ. - viša savjetnica za razrednu nastavu.
U svome izlaganju, profesor Rogač je istaknuo kako stručno-pedagoški nadzor ima vrlo važnu ulogu u sustavu školstva te kako šira društvena zajednica iskazuje veliki interes za ovu vrlo značajnu djelatnost. Školski nadzor može se provoditi i razvijati na tri različita načina. Prvi pristup je konzervativan, usmjeren je na kontrolu nastave i rezultate škole, provedbu propisa i propisanu dokumentaciju, a uglavnom je birokratsko-administrativnog karaktera. Drugi pristup je savjetodavno-instruktivan, razvojni, a usmjeren je na pružanje pomoći nastavnicima, unaprjeđivanje nastave, metoda rada, učenje, poučavanje i osuvremenjivanje odgojno-obrazovnog procesa. Treći pristup je traženje kompromisa između ova dva potpuno oprečna modela. U svijetu postoje vrlo različita rješenja po pitanju nadzora i inspekcije u školstvu, a profesor je ukratko naveo samo neke potpuno različite sustave:
1. Nizozemska - centraliziran, strog model, velike ovlasti inspekcije, sve je određeno i definirano, a provodi se redoviti periodični nadzor.
2. Francuska - regionalno decentraliziran, blag model, male ovlasti inspekcije, a provodi se redoviti predmetni nadzor.
3. Finska - nema inspekcijskog nadzora, ali postoji praćenje provedbe nacionalnog kurikuluma, analize izvješća i odlično, vjerodostojno samovrednovanje rada škola.
4. Austrija - inspektor nadzire oko 15 škola kontinuirano tijekom cijele godine, uključen je aktivno u rad škole te redovito, tijekom jedne godine, održava s ravnateljima 4 sastanka i 2 konferencije.
Najkraće rečeno, nadzor u svijetu je vrlo različito riješen i ne postoji mogućnost implementacije samo jednoga od sustava nadzora u odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, nego moramo sami izgraditi sustav koji će počivati na našoj tradiciji, odgojno-obrazovnoj praksi te okolnostima koje direktno i indirektno utječu na sustav nadzora (materijalni, kadrovski, propisi i sl).
Profesor Rogač je svoje izlaganje zaključio pozivom na daljnju suradnju između učitelja, ravnatelja, stručnih suradnika i savjetnika Agencije za odgoj i obrazovanje iz Republike Hrvatske s vanjskim suradnicima Zavoda te ostalim djelatnicima odgojno-obrazovnih ustanova Županije Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske županije.
Profesorica Tihana Šimunić u svome je izlaganju govorila o organizaciji i provođenju polaganja stručnog ispita odgojno-obrazovnih radnika. Teorijsko uporište svoga izlaganja pronašla je u Zakonu i propisima Agencije za odgoj i obrazovanje. Navela je osnovne značajke pripravničkog staža i zakonske rokove za polaganje stručnog ispita.
Mr.sc. Gea Cetinić obradila je teme polaganja stručnih ispita učitelja i nastavnika. Navela je kako se pripravnici pripremaju za polaganje stručnog ispita sudjelovanjem na redovitim stručnim skupovima, pojedinačnim savjetovanjima te praćenjem neposrednog rada pripravnika u školi.
Profesorica Galić govorila je o polaganju stručnih ispita za stručnog suradnika čija je svrha utvrditi osposobljenost pripravnika za samostalno obavljanje odgojno-obrazovnog rada. Dotaknula se zakonske osnove vremenskih rokova za polaganje stručnog ispita. Posebno je naglasila važnost kvalitetne suradnje između mentora i pripravnika. Što se tiče nadzora rada stručnih suradnika, navela je kako je on povezan s poteškoćama i nepravilnostima u provođenju odgojno-obrazovnog procesa, a koje su rezultat neusklađenosti i nedostatka komunikacije između roditelja, ravnatelja, nastavnik i učenika.
Biljana Petljak-Zekić, mag.prim.educ., održala je predavanje na temu polaganja stručnih ispita učitelja razredne nastave. Osvrnula se na pripravnički staž i njegovu svrhu te navela obaveze škole, povjerenstva te samog pripravnika. Objasnila je proces prijave i provođenja stručnog ispita.
Osim o navedenim temama, predavači su sa savjetnicima podijelili svoje osobno bogato iskustvo stečeno tijekom odgojno-obrazovnog i nadzornog procesa. Također su se spominjala i potencijalna rješenja problema s kojima se savjetnici u nadzoru redovito susreću, kao i neke od mogućnosti unaprjeđenja kvalitete nadzora, a samim time i odgojno-obrazovnog procesa.
Druženje je proteklo u stručnom i profesionalnom tonu. Predavači Agencije za odgoj i obrazovanje i vanjski suradnici - savjetnici Zavoda su izrazili zadovoljstvo organizacijom ovakvog oblika stručne edukacije sa željom da ih u budućnosti bude još i više. Uvaženim gostima predavačima se zahvaljujemo na susretljivosti, suradnji i stručnoj edukaciji, a našim vanjskim suradnicima – savjetnicima želimo puno uspjeha i sreće u savjetodavnom radu.