Novosti

Edukacija na temu "Primjena metoda kritičkog mišljenja u nastavi matematike", održana je 16.siječnja 2020. godine u Srednjoj strukovnoj školi Silvija Strahimira Kranjčevića u Livnu. Kritičko mišljenje je usko povezano s potrebama modernog društva, odnosno s konceptima suvremenog odgoja i obrazovanja. Jasnoća, preciznost, logičnost, konzistentnost i koherentnost neke su od intelektualnih vrijednosti koje kritičko mišljenje promovira, a savršeno se uklapaju u matematičke sadržaje. Informacija je početak, a ne cilj učenja, podučavanje u kontekstu predmeta i oblik razmišljanja prilagođen svim uzrastima značajna su obilježja kritičkog mišljenja koja su odgovorila na pitanje "čemu doprinosi primjena metoda kritičkog mišljenja u nastavi?"

Prva etapa učenja kritičkog mišljenja je "Postavljanje dobrih pitanja" i bila je srž ove edukacije. Učitelji i nastavnici matematike učili su što znači postaviti dobro pitanje, ali i kako učenike naučiti postavljati dobra pitanja. Osim prezentacijskog djela, održana je radionica gdje je savjetnica prisutnim učiteljima i nastavnicima ponudila edukacijske materijale oslonjene na "Postavljanje dobrih pitanja" koje je osmislila u vlastitoj učionici u svrhu poboljšanja usmenog načina ispitivanja i nastave matematike općenito. Uz "Semafor pitanja" i "Sokratovu dijalošku metodu" učitelji i nastavnici izradili su svoje liste pitanja pomoću kojih će svoje učenike dovesti korak bliže kritičkom načinu razmišljanja. 

Dana 16. siječnja 2020. godine, u prostorijama Srednje strukovne škole Silvija Strahimira Kranjčevića u Livnu, održana je edukacija za stručne suradnike osnovnih i srednjih škola Hercegbosanske županije na temu „Komunikacija s roditeljima i lokalnom zajednicom“. Stručnu edukaciju vodila je Božana Kordić, savjetnica za pedagogiju. Glavni cilj edukacije bio je definiranje načina za kvalitetnu komunikaciju škole, roditelja i lokalne zajednice čiji bi ishodi u velikoj mjeri poboljšali rezultate odgojno-obrazovnog procesa i ostvarili zajednički cilj roditelja i škole, a to je odgoj i obrazovanje mlade osobe. Tijekom edukacije stručnim suradnicima predstavljeni su najčešći oblici komunikacije škole s roditeljima i lokalnom zajednicom, poteškoće u komunikaciji te preporuke na koji način roditelje i lokalnu zajednicu uključiti u rad škole.
U sklopu edukacije održana je radionica u kojoj su stručni suradnici definirali krajnje rezultate koje roditelji, učenici i nastavno osoblje ostvaruju partnerskim odnosom sa školom. Nazočni su istaknuli potrebu razvijanja i vježbanja komunikacijskih vještina kako bi u svakodnevnim situacijama na što bolji način informacije prenosili do svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa.

Još jedna u nizu edukacija koje je organizirao Zavod za odgoj i obrazovanje, bila je edukacija za učitelje i nastavnike fizike ŽZH, održana 8. siječnja 2020. godine u Osnovnoj školi Ruđera Boškovića Grude. Voditeljica ove edukacije bila je savjetnica za fiziku, vanjska suradnica Zavoda, dr.sc. Slavica Brkić.

Istakla je kako karakter suvremene fizike i neobično brz razvoj znanosti primorava na radikalne promjene u nastavi fizike. Uspješna nastava fizike u školi je jedan od najkrupnijih izazova pred suvremenim obrazovanjem u svijetu. Problemi nastave fizike se pripisuju preobilnom gradivu posljedica čega je da se znanje temelji na memoriranju a ne razumijevanju, premalo atraktivnih sadržaja, nedostatak interaktivnosti i kreativnosti, nedostatak zornosti, preopterećenost nastave fizike matematičkim aparatom. Problem je utoliko veći jer fizika predstavlja temelj razvoja modernog gospodarstva, tehnike, medicine, biofizike, molekularne fizike, molekularne biologije, itd.  Edukacijska istraživanja u fizici pokazala su da je interaktivna nastava fizike puno učinkovitija od predavačke nastave osobito u razvijanju konceptualnog razumijevanja i sposobnosti rješavanja zadataka

Osamdesetih godina prošlog stoljeća se otkrilo da učenici imaju određene ideje o mnogim fizikalnim konceptima i konceptualne relacije o fizikalnim pojavama koje uglavnom ne odgovaraju ispravnim fizikalnim idejama. Te krive intuitivne ideje se spontano razvijaju kod svih učenika bez obzira na porijeklo, odgoj ili prethodno školovanje i čine ozbiljnu prepreku u učenju fizike. Istraživanje intuitivnih ideja nisu imala nikakvog utjecaja na nastavu sve do radova R. Driver  i L. Viennot početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Nakon toga slijedi cijeli niz istraživanja krivih ideja koje su nazvane miskoncepcije (misconceptions).

Otkrivanje učeničkih miskoncepcija je najlakše putem testa. Implementacija testa ne zahtijeva nikakva dodatna materijalna sredstva, ne traži puno vremena  a rezultati i analiza testa mogu doprinijeti unaprjeđenju nastave. Primjer testa koji istražuje miskoncepcije iz mehanike je poznati FCI test koji  je nastao u Americi upravo zbog uočenih učeničkih predkoncepcija. Predstavljeni su rezultati FCI testa kojeg su rješavali maturanti na Danu otvorenih vrata studija fizike  i rezultati testa koji su rješavali učenici primarnog obrazovanja na Danu otvorenih vrata Studija razredne nastave FPMOZ-a Sveučilišta u Mostaru.