Novosti

Dana 12. ožujka 2020. godine, učiteljica Gordana Nakić, stručna savjetnica/vanjska suradnica Zavoda, za razrednu nastavu, održala je ogledni sat iz Hrvatskoga jezika za 3. razred. Ogledni sat je održan u Osnovnoj školi Ivana Mažuranića u Tomislavgradu.

Tema oglednoga sata za 3. razred bila je pjesma Vesne Parun „Vulkansko ždrijelo“. Priprema za sat temeljena je na ishodima učenja, odnosno aktivnostima koje su osigurale aktivno sudjelovanje učenika u svim dijelovima sata.

Ogledni sat opažale su predstavnice stručnoga aktiva 3. razreda: Elma Dilaver, Ljiljana Pašalić, Ružica Bagarić, Kata Bokanović, Slava Špikić, Slađana Marković, Ivanka Tadić, Marija Bokanović, Ankica Majdančić i Marica Čamber.

Ishodi učenja, pozorno čita ili sluša tekst u cilju razumijevanja i donošenja logičkih zaključaka, citira konkretne tekstove pri pisanju ili govoru u svrhu potkrepljenja zaključaka donesenih na temelju teksta, u potpunosti su realizirani kroz nastavne aktivnosti: opis slike vulkana, „Ples pisanja“- pokreti uz glazbu u prostoru i na A3 papiru,T–tablicom. Čitanjem pjesme „Vulkansko ždrijelo“, objašnjenjem nepoznatih riječi i bogaćenjem rječnika te sadržajnom i književno-teorijskom analizom pjesme koja je provedena aktivnošću „Kolo znanja“, razgovorom i eksperimentom učenici su izazvali „erupciju“ vulkana.

Nakon sata članice stručnoga aktiva imale su priliku prokomentirati opažani sat, demonstrirane nastavne metode, aktivnost učenika, interakciju učenika i učiteljice i slično. Učiteljice su bile suglasne kako je sat bio dinamičan i protekao u opuštenoj radnoj atmosferi. Posebno su prokomentirale kreativnost pri odabiru nastavnih metoda kojima su sadržaji sata učenicima približeni na drugačiji, zanimljiv i zabavan način te činjenicu kako su svi učenici tijekom cijeloga sata bili maksimalno aktivni, angažirani te sa zadovoljstvom sudjelovali u aktivnostima. Naglasile su kako je interakcija između učiteljice i učenika bila takva da se nije moglo naslutiti da se učiteljica i učenici prvi put vide, naprotiv izgledalo je kao da učiteljica sat drži u svom razredu.

U Drugoj osnovnoj školi Široki Brijeg, održan je ogledni sat iz matematike. Učenicima sedmog razreda i prisutnim kolegicama stručna savjetnica za matematiku, Ivana Bubalo predstavila je načine rada u učionici koji pozivaju na igru i fizičku aktivnost učenika, ali u potpunosti udovoljavaju zahtjevima nastavnog plana i programa te tipu nastavnog sata ponavljanja i vježbanja.  

U gradivu sedmog razreda obrađuju se cijeli brojevi te odmah nakon njih racionalni brojevi. Učitelji matematike znaju da su ova dva poglavlja važna baza za daljnje učenje te da je jedna od glavnih obrazovnih zadaća postići automatizam pri rješavanju takvih zadataka. Međutim, jedna od prepreka može biti pružanje otpora od strane učenika kada im se gradivo čini monotonom ili se jednostavno zasite računanja. Upravo to je alarm koji treba potaknuti učiteljevu inovativnost i stručnost. 

U uvodnom djelu sata nastava se oslanja na načelo interesa, svjesnosti i aktivnosti. Obzirom da se radi o učenju kroz igru možemo reći da se ostvarilo načelo primjerenosti pomoću kojeg se ostvarila i motivacija za sat. Ponavljanje naučenog gradiva realizirano je putem učenicima poznate igre DAN-NOĆ. Savjetnica je pripremila ppt prezentaciju koja sadrži istinite ili  lažne matematičke tvrdnje. Na zabavan način učenici su utvrdili naučeno i uočili dijelove nastavne cjeline na kojima se još treba raditi.

Cilj glavnog dijela ovog sata jest održati aktivnost i motiviranost učenika.

Kartice sa zadacima smještene su u kutiji s brojevima. Nakon što su predstavljena pravila igre, započinje „Matematička utrka“- igra koju svaki učenik igra za samostalno, a čiji je cilj najbrže riješiti sve zadatke iz kutije. Imajući u vidu načelo primjerenosti zadaci su odabrani isključujući dva krajnja slučaja: prelagane i preteške zadatke.

Djeca imaju veliku količinu energije, prema tome i prirodnu potrebu za kretanjem. Ovdje im je to omogućeno, bez straha od narušavanja discipline ili zapostavljanja učenja. Ovisno  o odluci učitelja, svakom učeniku se na ovom satu može ponuditi ocjena ili vrednovati njegova aktivnost.

Uz  razumijevanje i uvježbavanje zbrajanja i oduzimanja racionalnih brojeva te njihovih međusobnih odnosa, koristeći različite strategije rješavanja problema, učenici su saslušali matematičke ideje ostalih učenika, provjeravali ispravnost matematičkih tvrdnji I spretno koristili efikasne načine rješavanja zadataka.

Ogledni sat matematike opažale su: Ivana Karačić, Josipa Kolobarić, Ivica Galić i Katarina Vidović. 

Ogledni sat za učitelje razredne nastave, članove stručnog aktiva 4. razreda, održala je vanjska suradnica/savjetnica Zavoda za razrednu nastavu, prof. Valerija Dodig, u Osnovnoj školi Ivane Brlić-Mažuranić na Humcu. Oglednom satu su nazočile učiteljice Željana Pavlović, Dražana Matijašević, Dijana Grbavac, Marina Ereš, Katica Matić, Mirjana Marinović, pripravnica razredne nastave Kristina Mihaljević, pedagoginja Ana Nižić i voditeljica smjene Mirjana Pavičić. Tema oglednog sata je bila Živi svijet u stajaćicama, dio nastavne teme Vode zavičaja za 4. razred.

Cilj oglednog sat je utvrditi raznolikost živog svijeta u stajaćim kopnenim vodama kroz interaktivnu igru, vizualnu prezentaciju živog svijeta stajaćica s mogućnošću prepoznavanja i analiziranja na osnovu prethodnog iskustva, te provedbu kraćeg kviza. Ogledni sat je imao dvojaki cilj, a to je potaknuti učiteljice (ako mogućnosti to dozvoljavaju i njihove učenike) na razvoj digitalnih vještina kroz osmišljavanje vlastitih igrica, kvizova, radnih listića i ostalog potrebnog kako bi se, između ostalog, mogla dobiti što bolja formativna (pr)ocjena za svakog učenika te na taj način kontinuirano pratio, vrednovao i ocjenjivao napredak.

Nakon održanog oglednog sata vođena je konstruktivna rasprava te su dogovoreni budući načini opažanja na razini škole.

Učitelji su iskazali izniman interes za mrežne alate koji im mogu dosta pomoći u njihovom radu, a učenicima približiti nastavne sadržaje na privlačniji, zanimljiviji i zabavniji način. Zajednički stav svih nazočnih je bio kako je sat protekao u opuštenom ugođaju izmjenom različitih međusobno povezanih aktivnosti u kojima je učenik bio stalno aktivan i uključen.

Ogledni sat iz Hrvatskoga jezika za 3. razred te Prirode i društva za 4. razred, 5. ožujka 2020. godine, u Maloj školi (Prva osnovna škola, Široki Brijeg) održala je učiteljica Gordana Nakić, stručna savjetnica/vanjska suradnica Zavoda.

Dosadašnja školska praksa pokazuje da učitelji u školama primjenjuju različite metode poučavanja i rada s učenicima. Može se reći da stilova i pristupa poučavanju vjerojatno ima koliko i samih učitelja, ali su ti stilovi nerijetko slabo poznati, čak i kolegama unutar iste škole. U praksi je nastava u velikoj mjeri „skriveni“ proces koji se odvija iza zatvorenih vrata učionica.

Znajući kako samo u „otvorene učionice“ ulazi svježina nove kreativnosti i pozitivnih emocija cilj oglednih sati, koje je održala učiteljica Gordana Nakić, bio je demonstracija primjene novih nastavnih metoda, inovacije i kreativnost, poticanje konstruktivne kritičnosti, međusobna podrška učitelja, a sve to u cilju razmjene neposrednih iskustava i unaprjeđenja nastave.

Tema oglednoga sata za 3. razred bila je pjesma Vesne Parun „Vulkansko ždrijelo“, a za 4. razred „Živi svijet u stajaćicama“. Pripreme za sat temeljene su na ishodima učenja, odnosno aktivnostima koje su osigurale aktivno sudjelovanje učenika u svim dijelovima sata. Oglednom satu nazočile su pedagoginja škole te predstavnice stručnoga aktiva trećega i četvrtoga razreda.

Imajući na umu koliko je važno pronaći način na koji ćemo zainteresirati učenike, u njima probuditi maštu, želju i volju za usvajanjem novih znanja, učiteljica Gordana Nakić svoje pripreme obogatila je aktivnostima koje su osigurale učenje na zanimljiv i zabavan način.

Na satu Hrvatskoga jezika učiteljica je iskoristila sliku vulkana i „Ples pisanja“ kako bi probudila zanimanje učenika i uvela ih u sadržaj sata. Vježbe motorike, odnosno plesni pokreti iskorišteni su za razvijanje pažnje i koncentracije, a poticanjem učenika da koriste obje ruke željelo se stimulirati obje polovice mozga. Pokretima koje uz glazbu izvode u prostoru i na A3 formatu papira učenici oslobađaju svoje emocije.

„Crtanje“ uz glazbu predstavlja prave kreacije: ekspresiju ili refleksiju dječje osobnosti. Ovdje je naglasak bio na pokretu, a ne obliku i rezultatu, jer ne postoji ispravan vulkan i girlande koje se pokušavaju oponašati.

Nastavne aktivnosti koje su učenici realizirali kako bi izgradili svoja znanja, vještine i razumijevanje te kako bi ostvarili ishode učenja realizirane su: T–tablicom, čitanjem pjesme „Vulkansko ždrijelo“, objašnjenjem nepoznatih riječi i bogaćenjem rječnika te sadržajnom i književno-teorijskom analizom pjesme koja je provedena aktivnošću pod nazivom „Kolo znanja“.

Rezimiranje naučenoga, savjetnica je s učenicima obavila putem razgovora i eksperimentom koji je izazvao erupciju vulkana. Svaka skupina učenika dobila je model vulkana napravljen od slanoga tijesta.

U vulkan su stavljeni sastojci za izazivanje erupcije, a učenici su osluškivali i promatrali što će se dogoditi, izrazivši oduševljenje nakon uspješnog eksperimenta. Kratkim razgovorom, učenici su potaknuti na razmišljanje događa li se erupcija ljudima? Koje situacije dovode do toga da se ljudi ponašaju kao vulkan (npr. kada nas netko dulje vrijeme izaziva, može doći do erupcije riječi jer ne možemo više podnijeti izazivanje i sl.)? Savjetnica je od učenika tražila povratne informacije u svezi njihovih osjećaja nakon erupcije (smireno, opušteno, rasterećeno…). 

Na kraju sata može se zaključiti kako su ishodi učenja, pozorno čita ili sluša tekst u cilju razumijevanja i donošenja logičkih zaključaka; citira konkretne tekstove pri pisanju ili govoru u svrhu potkrepljenja zaključaka donesenih na temelju teksta, u potpunosti realizirani.

Spoznati biljni i životinjski svijet stajaćica bio je cilj nastavnoga sata „Živi svijet u stajaćicama“, a realiziran je primjenom Vennova dijagrama u uvodnom dijelu sata, velike slike stajaćice i živog svijeta u i oko nje te velike umne mape i individualnih umnih mapa u središnjem dijelu sata. Kviz i zadaci za vrednovanje učenikovih postignuća bile su aktivnosti korištene u završnom dijelu sata. Kviz je aktivnost u kojoj su učenici posebno uživali, ali i pokazali zavidnu razinu znanja usvojenog na ovome satu.

Treba naglasiti kako je savjetnica u pripremi napravila prilagodbu za nadarene i učenike koji žele znati više obogativši je zanimljivostima o životinjama koje žive u i uz stajaćice, a upravo su te informacije učenicima bile vrlo zanimljive. Također je napravljena i prilagodba umne mape i zadataka za vrednovanje učeničkih postignuća za učenike koji nastavu prate po prilagođenom programu.

U razredu u kojem je održan ogledni sat nema učenika koji rade po prilagođenom planu i programu, ali napravljene prilagodbe mogu služiti kao smjernice kako uspješno prilagoditi nastavne sadržaje.

Oglednim satima pokazano je kako u aktivnostima osmišljenima na nov i kreativan način učenici rado sudjeluju, aktivno uče i na visokoj razini usvajaju nastavne sadržaje. Nove nepoznate aktivnosti kod učenika bude znatiželju što učvršćuje interakciju između učiteljice i učenika. Opuštena radna atmosfera i ugodno ozračje za vrijeme sata na učenike djeluju poticajno,  ali i doprinose disciplini u razredu te suradničkom odnosu među učenicima.