U Mostaru je dana 22. studenoga 2021. godine održan treći sastanak predmetnih radnih skupina zaduženih za izradu prijedloga predmetnih kurikula za osnovnu školu i opću gimnaziju u županijama u kojima se nastava izvodi po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku.
Prethodni sastanci prošli su u kombinaciji edukativnog dijela za članove i voditelje predmetnih radnih skupina i rada na izradi prijedloga predmetnih kurikula. Nakon što su definirani opisi predmeta, ciljevi učenja i poučavanja, te domene (područja) predmetnih kurikula, predmetne radne skupine nastavile su rad na definiranju odgojno-obrazovnih ishoda.
Nakon sastanka radnih skupina, sastanak su održali članovi Stručnog tima te su dogovarali naredne korake, sastanke i daljnje aktivnosti.
Metodička radionica pod nazivom Primjena ishoda učenja u nastavi njemačkog jezika održana je u četvrtak, 11. studenoga 2021. godine u prostorijama Prve osnovne škole u Širokom Brijegu u trajanju od 12:30 do 14:00 h. Radionicu je vodila Angela Bernadić, prof., vanjska suradnica/savjetnica Zavoda za njemački jezik. Metodičkoj radionici i Stručnom aktivu nazočilo je 27 učitelja i nastavnika njemačkog jezika iz osnovnih i srednjih škola Županije Zapadnohercegovačke. Tijekom radionice obrađene su sljedeće teme:
Nakon radionice održan je Stručni aktiv učitelja i nastavnika njemačkog jezika na kojem su članovi analizirali postojeći NPP i davali svoje prijedloge za promjene.
U organizaciji Zavoda za odgoj i obrazovanje danas je u Širokom Brijegu održan radni sastanak kojem su nazočili predsjednici Roditeljskog vijeća osnovnih i srednjih škola Županije Zapadnohercegovačke, ravnateljica Zavoda za odgoj i obrazovanje Jadranka Bošnjak, Mario Mikulić pomoćnik ministrice obrazovanja, znanosti, kulture i športa ŽZH (voditelj stručnog tima u projektu Kurikulske reforme) i Ana Kordić, savjetnica ministrice (koordinatorica za Međupredmetno i kroskurikularno područje).
Na sastanku je predstavljen nacrt projekta Kurikulske reforme i Digitalizacije obrazovnog sustava.
U svojoj prezentaciji Kurikulskom reformom do kvalitetnog obrazovanja Mario Mikulić se posebno osvrnuo na to da život i rad u suvremenom društvu brzih promjena zahtijevaju kompetencije koje stavljaju naglasak na razvoj inovativnosti, rješavanja problema, razvoj kritičkog mišljenja, poduzetnosti, informatičke pismenosti, socijalnih i drugih kompetencija.
Njih nije moguće ostvariti u tradicionalnom odgojno-obrazovnom sustavu koji djeluje kao sredstvo prenošenja znanja. Cilj Kurikulske reforme je uspostaviti usklađen i učinkovit sustav odgoja i obrazovanja kroz cjelovite sadržajne i strukturne promjene. Shodno tome, učenicima bi se osiguralo korisnije i smislenije obrazovanje koje je usklađeno njihovoj razvojnoj dobi i interesima, te omogućila veća uključenost roditelja u obrazovanje djece. Učiteljima, nastavnicima i ostalim djelatnicima odgojno-obrazovnih ustanova cilj je osigurati osnaživanje uloga i jačanje profesionalnosti koja će težiti kreativnijem radu i motiviranju učenika.
Jadranka Bošnjak predstavila je izmjene Nastavnog plana te istakla da su postojeći NPP-ovi zastarjeli i neadekvatni o čemu svjedoče loši rezultati naših učenika na međunarodnim testiranjima. Nedostaje podučavanje koje omogućuje razvoj viših kognitivnih razina i zaključivanja temeljeno na činjenicama i argumentima te se ne radi dovoljno na razvoju kritičkog mišljenja koje učenike potiče na aktivno i samostalno rješavanje problema kao i primjenu znanja u praksi. Ono što su najznačajnije novine u odnosu na postojeći Nastavni plan je uvođenje prvog stranog jezika u prvi razred osnovne škole gdje će se on učiti kroz igru, uvođenje predmeta Kultura življenja u 4. i 5. razred, uvođenju Informatike kao obveznog predmeta u osnovnoj školi i gimnaziji te značajnom povećanju satnice ovog predmeta pogotovo u gimnaziji, gdje će učenici imati informatiku sve četiri godine po dva sata tjedno. Za opću gimnaziju je predstavljen Nastavni plan u kojem nakon drugog razreda učenici mogu birati između dva modula ovisno o svojim afinitetima i željama te se na taj način bolje pripremiti za nastavak obrazovanja.
Ana Kordić, koordinatorica za Međupredmetno i kroskurikularno područje prezentirala je međupredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Poduzetništvo, Građanski odgoj i obrazovanje i Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije te obrazložila kako će se navedene teme implementirati u Kurikul i što će sve djeca učiti.
Promjene u odnosu na dosadašnji način rada ogledat će se u tome što će učenik biti u središtu nastavnog procesa dok će učitelj biti moderator. Naglasak će biti na praktičnom radu, grupnom i timskom radu. U predmetu Kultura življenja osnovni koncepti predmeta su: kultura stanovanja, kultura odijevanja, kultura ishrane i kultura ponašanja i komunikacije. Učenici će između ostaloga učiti kako sigurno koristiti kućanske aparate kroz praktičan rad, osnovne praktične vještine ručnog rada, kako pripremiti neko jednostavnije jelo, o društveno prihvatljivom ponašanju u domu, u školi, u prometu, u dvorištu, u javnom prijevozu, u različitim ustanovama kulture (kazalište, kino, muzej, knjižnica), o komunikaciji – vrste komunikacije, prihvatljiva i neprihvatljiva komunikacija, aktivno slušanje, komunikacija u timu, komunikacija na javnom mjestu, komunikacija putem interneta…
Naglašeno je da sve ove promjene treba pratiti i stalna edukacija učitelja i nastavnika te da je za primjene novih metoda rada neophodna digitalizacija škola koja se već provela u srednjim strukovnim škola ŽZH, a nastavlja se opremanjem osnovnih škola i gimnazija.
Predstavnici roditeljskog vijeća izrazili su zadovoljstvo što se konačno krenulo s Kurikulskom reformom te su istakli da podržavaju svaku pozitivnu promjenu koja će osigurati djeci kvalitetnije i bolje obrazovanje. Ovo je bio prvi u nizu radnih sastanaka s predsjednicima Roditeljskog vijeća i nadležnih ustanova iz resora obrazovanja te će se suradnja nastaviti na obostrano zadovoljstvo.
Ovim pozivom želja nam je detektirati i potaknuti nastavnike (učitelje i profesore) i stručne suradnike (u daljnjem tekstu: edukatori) koji imaju iskustva, motiva i želje, svoja znanja prenijeti ostalim kolegama unutar sustava u okviru organiziranih predavanja/radionica.
Predviđena područja edukacije su:
· upotreba informacijsko komunikacijske tehnologije u nastavnom procesu,
· mentorski rad,
· aktivne i inkluzivne metode učenja,
· projektno poučavanje,
· priprema projektnih prijedloga za vanjsko financiranje,
· razvoj poduzetničkih kompetencija,
· neko drugo, a po prijedlogu edukatora.
Za prijavu potencijalnih edukatora, kreiran je upitnik dostupan putem poveznice.
Rok za popunjavanje upitnika je do 12. studenoga 2021. godine.
Obveza edukatora, osim održavanja edukacije u predviđenom terminu, je i ustupanje korištenih materijala (ppt prezentacija predavanja/radionice i sl.) za objavu na stranicama Zavoda za odgoj i obrazovanje kako bi svi materijali bili dostupni zainteresiranim odgojno-obrazovnim djelatnicima u budućnosti. Po završenom predavanju/radionici, Zavod za odgoj i obrazovanje će provesti evaluaciju kod sudionika.
U programima edukacije, a temeljem prijava, moći će sudjelovati odgojno-obrazovni djelatnici ovisno o vlastitim interesima i mogućnostima. Sve navedeno provodi se u svrhu razmjene iskustava nastavnika i stručnih suradnika te kao poticaj cjeloživotnom učenju i konstantnom unaprjeđenju odgojno-obrazovnog sustava.
Nadamo se uspješnom nastavku suradnje i prepoznavanju ove inicijative!
Srdačan pozdrav!
Stjepana Radića 37 b,
88 220 Široki Brijeg
Telefon: 039 704 915
Mob.: 063 260 717
Email: info@zavod-zzoo.com
Stjepana II. Kotromanića,
80101 Livno
Email: polivno.zzoo@gmail.com