Novosti

Dana 27. rujna 2021. godine u Vitezu održan je drugi sastanak koordinatora, voditelja i članova predmetnih radnih skupina zaduženih za izradu prijedloga predmetnih kurikula za osnovne škole, gimnazije i općeobrazovne predmete u srednjim strukovnim školama županija u kojima se nastava izvodi po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku.

Voditelj stručnog tima Mario Mikulić, pomoćnik ministrice obrazovanja, znanosti, kulture i športa Županije Zapadnohercegovačke u svom uvodnom obraćanju zahvalio je svim sudionicima ovog iznimno važnog projekta te je pozdravio domaćina ovog radnog sastanka Bojana Domića, ministra obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i  športa Županije Središnja Bosna, resorne ministrice obrazovanja Anu Andrić (Županija Posavska), Gordanu Nakić (Hercegbosanska županija), Ružicu Mikulić (Županija Zapadnohercegovačka), Jadranku Bošnjak, ravnateljicu Zavoda za odgoj i obrazovanje, Željka Ćorića, ravnatelja Zavoda za školstvo Mostar, a  poseban pozdrav uz riječi zahvale na dolasku i podršci uputio je Ankici Gudeljević, ministrici civilnih poslova BiH.

Ministar obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i športa Županije Središnja Bosna u svom je obraćanju pozdravio sve prisutne i zahvalio na sudjelovanju. „Ovo je za sve nas generacijski projekt koji je od iznimnog značaja i velike važnosti. Želio bih zahvaliti svima, posebno prosvjetnim djelatnicima, koji daju sebe i svoje znanje te sudjeluju u izradi kurikula, zbog svih nas, a posebno naše djece. Riječ je o najznačajnijem dijelu obrazovne reforme, a ovim putem želim zahvaliti ravnateljici Zavoda za odgoj i obrazovanje i ravnatelju Zavoda za školstvo, kao i dragim kolegicama iz ostalih ministarstava, posebno ministrici civilnih poslova BiH, Ankici Gudeljević, što je prepoznala značaj naših aktivnosti i što je danas s nama“, poručio je između ostalog ministar Domić.

Ministrica Ankica Gudeljević u svom govoru istaknula je koliko je bitno da imamo iste kurikule u svim županijama koje rade po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku te da oni trebaju biti kompatibilni s kurikulima iz Republike Hrvatske kako bi generacije koje dolaze učili i odgajali u duhu našeg naroda.

„S tim u vezi bilo bi veoma značajno da se u nove kurikule ugrade i obilasci svih naših kulturno povijesnih spomenika i područja kako bi djeca i mladi bili svjesni svog identiteta. Toliko toga ima o čemu djeca niti uče niti znaju i zato smatram da je veoma značajan korak da u terensku nastavu i izlete budu uključeni upravo ovi hrvatski kulturni kako objekti tako i područja s hrvatskim obilježjima“, izjavila je ministrica Gudeljević.

Nakon uvodnih pozdrava i obraćanja prof. dr. sc. Luciana Boban održala je predavanje na temu Ishodi učenja i njihov odnos prema drugim elementima kurikula, gdje je približila članovima ishode učenja u odnosu na sadržaj i ciljeve, karakteristike ishoda te formuliranje istih. Nakon prezentacije slijedio je aktivni rad po predmetnim radnim skupinama.

Radni sastanak završen je donošenjem zaključaka i planiranjem daljnjih aktivnosti i njihove dinamike.

U organizaciji Zavoda za odgoj i obrazovanje i Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za Europske integracije danas je u Širokom Brijegu započela trodnevna edukacija odgojno-obrazovnih djelatnika osnovnih i srednjih škola, djelatnika Zavoda za odgoj i obrazovanje i Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i športa Županije Zapadnohercegovačke za planiranje i pisanje projekata. U ova tri dana sudionici edukacije će se upoznati s praktičnom pripremom prijedloga projekata za EU fondove.

Ravnatelj ureda za Europske integracije Ivan Jurilj u svom obraćanju istaknuo je važnost educiranja i osposobljavanja djelatnika svih ustanova za pisanje projekata. Naglasio je kako je Ured za europske integracije, zajedno sa Zavodom odlučio intenzivnije krenuti u edukacije u svezi pisanja projekata te je ovo prva edukacija u nizu, namijenjena upravo odgojno-obrazovnim djelatnicima. Istaknuo je kako se u obrazovanju događaju mnoge pozitivne promjene: pokrenut je proces izrade strategije razvoja obrazovanja, kao i proces digitalizacije škola Županije Zapadnohercegovačke te kurikulska reforma. Jedan od ciljeva edukacije je također povezivanje sudionika međusobno, s trenerom, Uredom i Zavodom, jer je međusobna suradnja i podrška važan segment razrade projektne ideje u projektnu aplikaciju.

Trener Ilija Papac istaknuo je da je cilj programa edukacije upoznati sudionike sa: programiranjem EU pomoći i fazama projektnog ciklusa, potencijalnim programima, koracima koji prethode izradi projekta, izradom matrice logičkog okvira, formuliranjem projekta, planiranjem sredstava (inputi i proračun) i provedbenim aktivnostima projekta. Sudionici edukacije za izradu projektnih prijedloga savladat će osnovne pojmove EU programa (prihvatljivost, prioriteti, indikatori, relevantnost, održivost i drugo) te se upoznati s čestim problemima i greškama koje se pojavljuju u pripremi projektne dokumentacije i provođenju projekata.

Ravnateljica Zavoda za odgoj i obrazovanje Jadranka Bošnjak zahvalila je Uredu za Europske integracije na pomoći u organiziranju edukacije i izjavila da je ovo tek jedna u nizu ovakvih obuka kojima će se osnažiti i unaprijediti znanja i vještine  predstavnika odgojno-obrazovnih ustanova za pisanje projekata.

Zavod za odgoj i obrazovanje u organizaciji s Centrom za informacijske tehnologije Sveučilišta u Mostaru – SUMIT održao je jučer i danas radionice pod nazivom Rad u SUMIT Dnevniku.

Radionice su namijenjene za nastavnike te SUMIT školske i županijske koordinatore srednjih strukovnih škola u Županiji Zapadnohercegovačkoj. Cilj radionica bio je obučiti i pripremiti nastavno osoblje za korištenje SUMIT Dnevnika.

Ravnateljica Zavoda za odgoj i obrazovanje Jadranka Bošnjak izjavila je da su obuke koje su organizirane za nastavnike strukovnih škola ujedno i posljednji korak u okviru projekta pod nazivom Digitalizacija obrazovnog sustava ŽZH – E škola, na kojem su osim Vlade Županije Zapadnohercegovačke kao inicijatora projekta, kao partneri sudjelovali Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i športa Županije Zapadnohercegovačke, Razvojni program Ujedinjenih naroda u BiH (UNDP/ILDP) preko donatora Ambasade Švicarske u Bosni i Hercegovini, Zavod za odgoj i obrazovanje, a koordinacijsku ulogu imao je Ured Vlade ŽZH za europske integracije. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 301.647,60 KM, od kojih je Županija Zapadnohercegovačka osigurala 164.127,60 KM, dok je iz fonda ILDP-a u BiH izdvojeno je 137.520,00 KM. U okviru projekta nabavljeno je ukupno 210 prijenosnih računala, 20 interaktivnih projektora i 12 klasičnih projektora. Prijenosna računala dodijelila su se nastavnicima u četiri srednje strukovne škole na području Županije, a projektori su postavljeni u učionice te su spremni za korištenje u novoj školskoj godini.

Škole koje sudjeluju u pilot projektu SUMIT Dnevnik su: Srednja strukovna škola Široki Brijeg, Srednja strukovna škola Posušje, Srednja strukovna škola Ruđera Boškovića Ljubuški te Srednja škola Antuna Branka Šimića Grude.

SUMIT Dnevnik pruža sadržajan pregled bitnih podataka za pojedinu funkciju. Predmetni nastavnici mogu vidjeti isključivo podatke za svoje predmete, razrednici imaju pristup svim podacima učenika u njihovom razredu, dok ravnatelju škole može poslužiti za praćenje rada svih školskih razreda. Glavna uloga SUMIT dnevnika je smanjiti mogućnost neovlaštenog unosa, ali i krađu i namjerno ili nenamjerno uništavanje razredne knjige, dok se na kraju školske godine iz dnevnika u maticu prenose predmeti, ocjene, ispiti, izostanci, pedagoške mjere i vladanje učenika. Putem mrežne aplikacije SUMIT Dnevnik za roditelje, roditelji će imati uvid u osobne podatke, ocjene, izostanke, bilješke, planirani raspored pisanih zadaća i ostale podatke o djetetu koje su predmetni nastavnici i razrednik unijeli.

Za kraj, ravnateljica Zavoda za odgoj i obrazovanje dodala je kako je ova aktivnost tek početak digitalizacije obrazovnog sustava u Županiji Zapadnohercegovačkoj. Naime, Zavodu za odgoj i obrazovanje dodijeljena su sredstva u iznosu od 600.000,00 kn u okviru projekta Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kojim će se digitalizirati tri osnovne škole na području Županije, te će Zavod, zajedno s resornim ministarstvom, nastaviti s projektnim aktivnostima i apliciranjem, kako bi se i ostale osnovne škole i gimnazije opremile odgovarajućom opremom i kako bi se cijeli obrazovni sustav u Županiji Zapadnohercegovačkoj unaprijedio i digitalizirao.

Prema ocjenama stručnjaka postojeći nastavi planovi i programi (NPP) zastarjeli su i neadekvatni, o čemu svjedoče i loši rezultati bh. učenika na međunarodnim testiranjima TIMSS i PISA.

Kada su u pitanju NPP-ovi za nastavu na hrvatskom jeziku Koordinacija ministara županija u kojima se izvodi nastava na hrvatskom jeziku pokrenula je proces reforme obrazovanja i izradu predmetnih kurikula.

Za izradu prijedloga predmetnih kurikula zadužen je Zavod za odgoj i obrazovanje, koji u suradnji s resornim ministarstvima vodi taj projekt.

Prema riječima ravnateljica Zavoda Jadranke Bošnjak, novi kurikuli trebali bi se početi uvoditi u školskoj 2023./24. godini, dok se s pilotiranjem nekih predmetnih kurikula može započeti već u školskoj 2022./23. godini.

Fokus postojećih NPP-a na pamćenju i razumijevanju

U razgovoru za Fenu Bošnjak je istaknula kako su postojeći nastavni planovi i programi zastarjeli, ne prate trendove i nova postignuća, niti razvijaju toliko tražene kompetencije.

- NPP za na hrvatskom jeziku za devetogodišnje osnovne škole u BiH izrađen je 2008. godine na temelju sadržaja/tema iz Zajedničke jezgre iz 2003. godine i drugih relevantnih dokumenata. Nedovoljna pripremljenost za uvođenje devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja vidljiva je i danas, što se ogleda u školama koje nisu opremljene na odgovarajući način i nedovoljnoj obuci učitelja – kazala je.

Što se tiče NPP-a na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, Bošnjak je istaknula je kako se uočava da iako je utemeljen na ishodima učenja i u uvodnom dijelu stavlja naglasak na razvoj inovativnosti, stvaralaštva, rješavanja problema, razvoj kritičkoga mišljenja, poduzetnosti, informatičke pismenosti, socijalnih i drugih kompetencija, nema zahtjeva u ishodima koji bi razvijali navedene sposobnosti.

Ravnateljica Zavoda ističe kako su najveći nedostaci postojećih NPP-a što se zahtjevi većinom odnose na pamćenje i razumijevanje, a nedostaju zahtjevi koji se odnose na primjenu, analizu, procjenu i kreiranje.

- Nastavni planovi i programi trebaju sadržavati zahtjeve koji će razvijati sve dimenzije kognitivnog procesa kako bi učenici mogli primijeniti stečena znanja u daljnjem školovanju, budućem radu i svakodnevnom životu. Također je potrebno odrediti vrijednosti koje učenici trebaju usvojiti, a koje se prožimaju kroz cijeli kurikul i razvijati njihove vještine kako bi osigurali razvoj ključnih kompetencija koje su potrebne u vremenu u kojem živimo - kazala je Bošnjak.

Proces kurikulske reforme složen i dugotrajan

Zbog svega navedenog Koordinacija ministara županija u kojima se izvodi nastava na hrvatskom jeziku pokrenula je proces izrade novih kurikula.

- U taj projekt uključene su 152 odgojno-obrazovna djelatnika iz svih županija koje rade po NPP-u na hrvatskom jeziku (menadžer i koordinator projekta, voditelj stručnog tima, 7 koordinatora, 14 voditelja predmetnih radnih skupina i 129 članova radnih skupina). Stručni tim vodi reformu konceptualno i metodološki te donosi sve stručne odluke i predlaže ministrima kurikulske dokumente za usvajanje. Reformom se namjeravaju napustiti zastarjeli nastavni planovi i programi, kao i metode nastave, koje bi zamijenili novi kurikularni dokumenti i novi pristup učenju i poučavanju – pojasnila je Bošnjak.

Sve to, dodala je, zahtjeva dosta vremena pa bi se novi kurikuli trebali početi primjenjivati u školskoj 2023./24. godini, dok bi već sljedeće jeseni moglo početi s probnom primjenom nekih predmetnih kurikula.

- Kvalitetne promjene ne mogu se dogoditi preko noći te nam puno znači najavljena pomoć Republike Hrvatske u ovom projektu. U suradnji s Uredom za Hrvate izvan RH dogovoreno je potpisivanje Sporazuma o suradnji između ministarstava obrazovanja županija koje rade na nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku, Zavoda za odgoj i obrazovanje, Zavoda za školstvo i svih relevantnih obrazovnih institucija u Republici Hrvatskoj na čelu s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Uredom za Hrvate izvan RH - kazala je Bošnjak.

Zajednička jezgra

Za uspješnu realizaciju ovoga projekta ključna je i podrška vladajućih struktura.

- Nadam se da će se ta podrška nastaviti i da ćemo uspješno realizirati ovaj projekt kako bi napokon dobili moderno obrazovanje, da djecu učimo važnim i korisnim stvarima koje će im biti potrebne u životu, što bi u konačnici trebalo rezultirati lakšim zapošljavanjem, gospodarskim razvojem, boljim životnim standardom i zaustavljanjem iseljavanja - poručila je ravnateljica Zavoda za odgoj i obrazovanje.

Bh. obrazovanjem bavio se i Europski parlament, pa je tako u rezoluciji o BiH iz lipnja ove godine zatraženo usklađivanje triju kurikula.

- Imam informaciju o tome iz medija, ali službeno nismo ništa dobili. U BiH Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje izradila je Zajedničku jezgru definiranu na ishodima učenja koja je u europskom kontekstu prepoznata kao okvirni kurikul na temelju koje ministarstva obrazovanja dalje rade na razvoju predmetnih kurikula. Ovaj proces osigurava prohodnost učenika u cijeloj BiH – kazala je Bošnjak na kraju razgovora.