Novosti

U utorak, 7. siječnja 2020. godine u zgradi Vlade ŽZH, održano je stručno usavršavanje iz tehničke kulture koje je vodila i pripremila dr. sc. Jelica Galić, a tema je bila Tehnička kultura sa sadržajem informatike i povezanost s ostalim predmetima. Raspravljalo se o pedagoškoj vrijednosti tehničke kulture s četiri aspekta vrijednosti, a to su: intelektualni, etički, estetski i djelatni. Tehnička kultura ima integrativnu ulogu jer sadržaji i aktivnosti različitih predmeta mogu biti obuhvaćeni u sadržajima i aktivnostima učenja i poučavanja. Osposobljavanje za život je osnovna svrha i funkcija svakog školovanja. Opće obrazovanje orijentirano prema budućnosti zahtijeva školske programe sa sadržajima koji će omogućiti i sve veću tehničko-tehnološku i informatičku pismenost. Tehnička kultura učenike uvodi u svijet tehnike i omogućava razumijevanje tehničkoga okružja čovjeka.

U nastavnome predmetu tehnika se upoznaje kao tvorevina i kao vještina.
Upravo su prirodne zakonitosti, o kojima se učenike poučava različitim nastavnim predmetima, često u temeljima djelovanja tehnike.
Nastavni predmet uključuje razmatranje i razumijevanje odnosa čovjeka i tehnike, utjecaja tehnike i tehnologije na društvo te ovisnost čovjeka o tehnici i tehnologiji.
Osnovno načelo Tehničke kulture jest poštivanje individualnih sposobnosti i interesa učenika.
Sudionici su postavljali pitanja i predlagali što smatraju potrebnim za održavanje nastave iz tehničkog odgoja u 21. stoljeću, a neki od prijedloga su bili opremanje kabineta za tehničku kulturu, veći broj sati u tjednu zbog širine gradiva te ujednačiti kriterije vrednovanja učenika.
Na samome kraju, savjetnica je izdvojila i naglasila da znanstveno-tehnološki razvoj uvjetuje stalne promjene svekolikog čovjekova života a tehnika sve više određuje način i kvalitetu življenja. Zato tendencije promjena u programima općeobrazovnih škola u svijetu i idu u smjeru povećanja i znanstvenog i tehnološkog obrazovanja - svestranog obrazovanja. Traže se i preporučuju “uravnoteženi programi” nužni za svestrani razvoj učenika pri čemu nastavne discipline trebaju obuhvaćati jezike, matematiku, prirodne znanosti, tehnologiju.

U epohi kada tehnika slavi svoje pobjede i to ne samo proizvodne i ne samo u oblasti industrije, u epohi u kojoj ona ostvaruje vječna ljudska maštanja, možda nepotrebna ali velika, teško je ne vidjeti njenu veliku ulogu u formiranju ličnosti.

Vanjska suradnica/savjetnica Zavoda za odgoj i obrazovanje Angela Bernadić, prof. održala je 8. siječnja 2020. godine u Osnovnoj školi Ruđera Boškovića u Grudama stručno usavršavanje za učitelje i nastavnike njemačkog jezika. Tema edukacije bila je "Umjetnost pripremanja nastave". Tijekom tri sata obrađene su teme kao što su važeći zakonski okviri, spoznaje i koncepti na kojima se temelji nastava kao i implementacija istih u planiranje kako bi se postigla maksimalna učinkovitost nastavnog sata. Učitelji predmetne nastave i nastavnici srednjih škola i gimnazija su tijekom radionice promijenili perspektivu te su u ulozi učenika sudjelovali u nastavnim sekvencama kako bi shvatili i prije svega na vlastitoj koži osjetili potrebu za unaprjeđivanjem samostalnog učenja, ostvarivanje interakcije i dinamike nastavnog sata. Sudionici su se radionice podvrgli testiranju tipova učenja čime se trebala podići svijest o nužnosti ponude različitih tipova zadataka kako bi se stimulirali svi tipovi učenika odnosno učenja. Samostalnost u učenju ne znači da je učenik prepušten sam sebi. Samostalnost u učenju iziskuje veliki angažman učitelja i na taj način pripremljena nastavna jedinica pruža učeniku osjećaj uspješnosti i samostalnosti.

Polaznici su na kraju edukacije izrazili zadovoljstvo viđenim, i predložili stvaranje zajedničke web baze ideja i materijala za obogaćivanje nastave engleskog jezika.

U zgradi Vlade Županije Zapadnohercegovačke za učitelje i nastavnike geografije, 7.1.2020. održana je stručna edukacija pod nazivom „Pisano provjeravanje i ocjenjivanje u nastavi geografije“. 

Cilj edukacije je bio upoznati nastavnike i učitelje o važnosti pisanog provjeravanja i ocjenjivanja u nastavi geografije. U nastojanju da se učenike što češće ispituje i ocjenjuje, da ispitni postupci budu što objektivniji, didaktika je u nastavnu praksu uvela razne vrste pisanog provjeravanja i ispitivanja. To se prije svega odnosi na tipove i vrste zadataka otvorenog i zatvorenog tipa. Prezentirane su i objašnjene vrste ovih tipova zadataka kao i njihove prednosti i nedostaci. Zaključeno je da je pisani oblik ispitivanja izuzetno važan i nezaobilazan u nastavi geografije. U njemu trebaju prevladavati zadatci za provjeru razvijenosti geografskih vještina i kartografske pismenosti, a ne samo zadatci za provjeru geografskih znanja.  U ispitu u najvećoj mjeri trebaju biti zastupljena nužna i važna znanja, a manje vrijedna znanja. Isto tako, naglasak mora biti stavljen na konceptualna i proceduralna znanja, a ne činjenična znanja te se mora voditi briga da se ispituju više kognitivne razine. Također, pojašnjen je kriterij vrednovanja pisanih provjera te način kreiranja pisane provjere.

Cijeli se obrazovni proces na kraju svede na ocjene koje postaju jedini temelj daljnjeg hoda kroz školovanje i život pojedinca. Težnja „savršenom“ ispitu nužna je kako bi pisano ispitivanje bilo valjano i pravedno za svakog učenika.