Novosti

Dana 7. i 8. travnja 2021. godine u prostorijama livanjske gimnazije održane su edukativne radionice za učitelje razredne nastave i učitelje i nastavnike povijesti i geografije HBŽ, na temu "Podizanje svijesti o značaju kulturno-povijesne i prirodne baštine na području HBŽ" u organizaciji J.U. Zavod za odgoj i obrazovanje.

Prva radionica, organizirana za učitelje razredne nastave HBŽ, pod vodstvom Stipana Dilbera, mag. archao. bila je podijeljena u tri dijela:

1. Kulturno - povijesni lokaliteti - stručno predavanje

2. Prirodna baština - stručno predavanje

3. Radionica - rad u grupama: Jednodnevni izlet kroz njihovu općinu  

Tijekom prvog predavanja učitelji su dobili brojne informacije o najznačajnijim lokalitetima kulturnog značaja na prostoru HBŽ. Predavanje je bilo koncipirano na način da su učitelji najprije bili upoznati s zakonskom regulativom zaštite kulturno-povijesne baštine na prostoru FBiH, s obzirom da ista ne postoji u HBŽ-u, zatim o opasnostima koji prijete njenoj devastaciji. Nakon toga obrađeni su svi najznačajniji lokaliteti kronološkim pregledom od najranijih prapovijesnih razdoblja i prve pojave ljudi na prostru HBŽ pa sve do novovjekovnog razdoblja.    

Drugo predavanje također je počelo sa zakonskim regulativama prirodne baštine i njezine zaštite. Nakon toga su prezentirani najznačajniji lokaliteti prirodne baština. Naglasak je bio na brojnim speleološkim lokalitetima, posebno urušnim vrtačama, zatim brojnim planinskim masivima te rijekama i jezerima. Kroz ovo predavanje dotakli smo se i problematike nebrige za ove lokalitete i neiskorištenosti resursa, posebno u turističke svrhe.

Tijekom radionice učitelji su obrađivali najznačajnije lokalitete iz svojih općina. Naglasak je bio na lokalitetima koje su već prije posjetili sa svojim učenicima. U ovom djelu su učitelji kroz svoje iskustvo u radu s djecom nudili modele na koji način kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu približiti najranijim školskim uzrastima te na koji način im od najranijih obrazovnih dana ukazati na nužnost njene zaštite.

Voditeljica radionice je Marija Marić Baković, arheologinja i muzejska savjetnica Franjevačkog muzeja i galerije Gorica-Livno. Radionica se sastojala od tri dijela.

Prvi dio odnosio se na kulturno-povijesnu baštinu na području HBŽ te se sastojao od prezentacije u PowerPointu kojom je obuhvaćen povijesni pregled s arheološkim lokalitetima i spomenicima s područja šest općina HBŽ. Kronološkim slijedom od prapovijesti do novog vijeka prezentirani su istraženi arheološki lokaliteti te spomenici s istih kao i slučajni nalazi kojima su registrirani neistraženi lokaliteti. Prezentirano je oko sedamdeset lokaliteta s područja HBŽ, uključujući tumule s Kupreškog polja, gradinska naselja koja okružuju kraška polja, ostatke antičkih naselja, ranokršćanske bazilike, ranosrednjovjekovna groblja i crkve, kasnosrednjovjekovne utvrde, crkve i samostan, groblja sa stećcima te ostatke novovjekovnih utvrda. Prezentirani su različiti narodi i kulture koji su obitavali na širem području današnje Hercegbosanske županije.

Drugi dio radionice sastojao se od prezentacije prirodne baštine s područja HBŽ. U prezentaciju su uključene prirodne znamenitosti te zanimljivi prirodni fenomeni s područja Kupreške visoravni, Livanjskog, Duvanjskog, Glamočkog i Grahova polja te Drvarske kotline.

Trećim dijelom radionice sudionici su aktivno uključeni u radionicu na način da podijeljeni u grupe po općinama prezentiraju jedan dan na području svoje općine s osmišljenim planom obilaska kulturnih i prirodnih znamenitosti prilagođeno učenicima i nastavnom programu. U osnovi, prijedlozi su se odnosili na obilazak muzejskih i sakralnih institucija na području pojedinih općina, obilazak dostupnih arheoloških lokaliteta, kulturno-povijesnih građevina te dostupnih prirodnih znamenitosti.

Obzirom na prezentirano, zaključeno je da je jedan dan premalo za obilazak kulturne i prirodne ponude na području pojedinih općina. Također zaključeno je da treba sačuvati kulturno povijesnu i prirodnu baštinu te razvijati turistički potencijal HBŽ.

Na radionici je sudjelovalo sedamnaest sudionika, učitelja i nastavnika povijesti i geografije, prilagođeno epidemiološkoj situaciji na području HBŽ.

Dana 6. travnja 2021. godine održana je edukativna radionica „Značaj kulturno-povijesne i prirodne baštine u ŽZH“ za učitelje razredne nastave u ŽZH, te 7. travnja 2021. godine za učitelje i nastavnike povijesti i geografije u ŽZH, u organizaciji J.U. Zavod za odgoj i obrazovanje.

Voditeljica radionice bila je Maja Soldo, mag. arch.

Buđenje svijesti o važnosti zaštite kulturno-povijesne baštine primarni je cilj institucija koje se bave zaštitom kulturno-povijesne i prirodne baštine uz multidisciplinarni pristup i suradnju između obrazovnih, znanstvenih i turističkih ustanova. Već od 1. razreda osnovne škole, nastavni program “Moja okolina (okružje)” pruža mogućnost upoznavanja djece s njihovom okolinom u kojoj su sastavni dijelovi kulturno-povijesna i prirodna baština koja ih okružuje. Prirodna dječja znatiželja, želja za usvajanjem novih saznanja o nečemu što nas okružuje svakako predstavlja izazov za sve nas. Zanimljiv sadržaj prilagođen njihovom uzrastu potrebno je razraditi uz zajedničku suradnju u svrhu odabira atraktivnih lokaliteta za učenike i načina educiranja.

Na radionici su obrađeni lokaliteti od značaja za Županiju Zapadnohercegovačku od kulturno-povijesnih dobara do spomenika prirodne baštine, koji su na kraju kroz praktični dio uz zajedničku suradnju postali dio ponude potencijalnih jednodnevnih školskih izleta kroz općine/gradove Županije. Svi sudionici dali su svoj doprinos aktivnim sudjelovanjem tijekom cijele radionice.

Mi smo oni koji svojim ponašanjem čuvamo za naše generacije baštinu koju smo primili kao čuvari u nasljedstvo, a kako bismo je njegovali i čuvali, moramo ulagati u obrazovanje naših najmlađih.

Javni poziv za izbor kandidata za voditelje radnih skupina za izradu Prijedloga predmetnih kurikuluma za osnovne škole, gimnazije i općeobrazovne predmete u srednjim strukovnim školama u Županiji Zapadnohercegovačkoj

Prilog 1 - Prijavni obrazac

Radni sastanak na temu "Kurikularna reforma", održan je 10. ožujka 2021. godine u Vitezu. Sastanku su nazočili: Ivan Vukadin, predsjednik Vlade Hercegbosanske županije, Zdenko Ćosić, predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke, Gordana Nakić, ministrica znanosti, prosvjete, kulture i športa HBŽ, Ružica Mikulić, ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i športa ŽZH, Ana Andrić, ministrica znanosti, prosvjete, kulture i športa ŽP, Zoran Matešević, pomoćnik ministra obrazovanja, znanosti, kulture i športa SBŽ, Katarina Velte, tajnica ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i športa SBŽ, Jadranka Bošnjak, ravnateljica Zavoda za odgoj i obrazovanje ŽZH i HBŽ, Željko Ćorić, ravnatelj Zavoda za školstvo HNŽ, Tomislav Volarić, voditelj IT centra Sveučilišta u Mostaru i Franjo Vučić, pravnik istoimenog IT centra. Iako je svima dobro poznato da su postojeći Nastavni planovi i programi zastarjeli i da ih treba mijenjati, rezultati programa PISA 2018 (program za međunarodno ocjenjivanje učenika u dobi od 15 godina u oblastima matematike, čitanja i prirodnih znanosti) i TIMSS-a (međunarodno ocjenjivanje i istraživanje trendova u znanju matematike i prirodoslovlja za učenike četvrtih razreda) potvrdili su potrebu za žurnim revidiranjem postojećih nastavnih planova i programa prelaskom na ishode učenja, jednako kao i potrebu za usvajanjem novih pristupa poučavanju i vrednovanju. Nastavni plan i program je još uvijek usmjeren na sadržaj, a trebao bi biti fleksibilan i usmjeren na dijete. Ovakav način učenja djece, fokusiran na pamćenje, postavlja pitanje: Čemu učiti djecu? Pamtiti ili misliti? Cilj je razvijanje kritičkog mišljenja kod djece. Pandemija i prelazak na nove oblike izvođenja nastave stavile su na ispit ne samo metode poučavanja i tehnološke pretpostavke već i posjedovanje ključnih kompetencija i funkcionalnih znanja kod nastavnika i učenika. Iz toga je jasno kako je krajnji trenutak za poduzimanje nužnih mjera koje obrazovanje trebaju učiniti kvalitetnijim i svrsishodnijim.

Na sastanku je dogovoreno da u reformu obrazovanja trebaju krenuti sve županije koje rade po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku. Nositelj ovog procesa biti će Zavod za odgoj i obrazovanje koji će imati ulogu koordinatora u procesu izrade prijedloga novog kurikuluma u suradnji s resornim županijskim ministarstvima obrazovanja, Zavodom za školstvo i Sveučilištem u Mostaru. Nakon usuglašavanja svih detalja oko izbora radnih skupina koje će biti zadužene za izradu predmetnih kurikuluma, raspisat će se Javni poziv za izbor članova radnih skupina koji će nakon metodološke obuke za izradu kurikuluma pristupiti izradi predmetnih kurikuluma.